Lički gorski biseri

Jedan od najkorisnijih i najboljih projekata koji je Društvo ostvarilo je uspostavljanje planinarske obilaznice „Lički gorski biseri“. Otvorenje obilaznice dogodilo se u Lovincu, 1. listopada 2005. godine podno jedne od najatraktivnijih kontrolnih točaka – Zira. Na otvorenje pod pokroviteljstvom Općine Lovinac došlo je preko 500 planinara iz cijele Hrvatske koji su se podijelili u više grupa pa je jedna otišla na uspon prema Ziru, druga na Oklinak, a treća na Oštri Kozjak.

Svrha i cilj planinarske obilaznice „Lički gorski biseri“ bila je hrvatskim i ostalim planinarima približiti zanimljive planinarske destinacije, od kojih neke imaju i povijesno značenje kao Mrsinj, Ostrovica, Visočica i Crnopac. Uz navedeno glavni cilj je potaknuti domaće stanovništvo da bolje doživljava i cijeni okruženje u kojem živi jer zbog svakodnevice ne zamjećuje ljepote kojima se svi drugi dive.

Uz inicijatora i idejnog začetnika obilaznice Tomislava Čanića zaslužni su još Andrija Benković, Milan Klobučar, Tomislav Rukavina, Vlatko Svetić i Milan Štajdohar kojima je uručeno prvih pet značaka obilaznice jer su sudjelovali u markiranju gotovo svih putova do vrhova ličkih gorskih bisera.

Godine 2014. obilaznica je proširena s još sedam atraktivnih ličkih vrhova.

Obilaznica je točkasta i nema zadane trase i reda osvajanja kontrolnih točaka (u daljnjem tekstu KT). Prilazi do KT su markirani, a posjetitelji sami biraju kojim će se putovima koristiti. Za osvajanje atraktivne emajlirane značke „Lički gorski biseri“ treba obići svih 20 kontrolnih točaka. Značka koja nije emajlirana dodjeljuje se obilazniku sa starim dnevnikom.

Kontrolne točke LGB

Posjet svakom vrhu obilaznik dokazuje otiskom pečata u dnevniku ili fotografijom na kojoj se jasno mora vidjeti obilaznik pored natpisa s nazivom vrha. Pečat se postavlja ispod opisa pojedine KT.

Po završetku obilaska obilaznik treba ovjereni dnevnik poslati ili donijeti na adresu: PD „Željezničar“ Kaniža Donja 2. 53000 GOSPIĆ. Obilaznicima koji zadovolje sve uvjete PD Željezničar će poslati trofejnu značku. Za udovoljenje prvim propozicijama s 13 vrhova, od kojih je trebalo osvojiti 10 KT, dobiva se obična trofejna značka, a za proširene LGB emajlirana za koju treba posjetiti svih 20 KT.

Dnevnik Lički gorski biseri može se naručiti na mail tajnik@pdzeljeznicargospic.hr ili u HPS-u, Kozarčeva 22. Cijena dnevnika u koju je uključena vrijednost značke je 40,00 kuna. Značka se šalje pouzećem u vrijednosti poštarine na adresu obilaznika.

Planinarska obilaznica Lički gorski biseri obilazi se na osobnu odgovornost, uz poštivanje pravila sigurnog boravka u planinama. Pri odabiru pristupa treba se koristiti opisima u dnevniku LGB, postojećim planinarskim zemljovidima i zemljovidima nacionalnih parkova i turističkih zajednica i sl.

LIČKI GORSKI BISERI (opis)

KT 1 VELIKI RAJINAC (1667 m/nm)

S j e v e r n i V e l e b i t

Pristup: Asfaltiranom cestom od Krasna do Apatišana 9 km. Moguće iz pravca Šušnja uzdužnom velebitskom cestom 40 km, od Kugine kuće oko 20 km ili od Donjeg Pazarišta 30 km.

Planinarska tura: Planinarska kuća na Apatišanu – 1115 m/nm. Mogućnost noćenja u kući za 12 osoba, po dogovoru s HPD Rajinac iz Krasna.Nakon dolaska asfaltnom cestom od Krasna na 9 km skreće se šumskim putem 300 m do planinarske kuće na Apatišanu. Od kuće vodi šumski markirani put kojeg staza siječe nekoliko puta po valovitoj visoravni i konačno strmo na vrh. Trajanje umjerenog planinarskog hoda je 2,30 sata. Žig KT nalazi se na glavnoj stijeni na vrhu betoniran u kamen. S vrha se prostiru dobri vidici na Lomsku dulibu, Hajdučke i Rožanske kukove, susjedni Mali Rajinac, Veliki Zavižan i brojne druge vrhove. Lijepo je pogledati visoravan s kojom smo došli i pošumljene vrhove koji se na istok spuštaju duboko u Liku između Ličkog i Gackog polja.

Stazu održava HPD Rajinac iz Krasna.

KT 2 L I S A C (1449 m)

S r e d n j i V e l e b i t

Pristup: Cestom od Šušnja na cesti Gospić – Karlobag po uzdužnoj velebitskoj cesti 20 km do Kugine kuće. Iz Gospića je moguće doći preko Jadovnog (37 km), a iz pravca Štirovače 9 km. Pješačkim putem odvojkom od Premužićeve staze sa Skorpovca 1,15 h, a od Radlovca preko Smojverskih duliba 2 sata.

Planinarska tura: Od Kugine kuće odvojkom Premužićeve staze 10 minuta do skretanja desno prema vrhu Lisca. Put najprije vodi umjerenim usponom kroz šumu, a nakon 20 minuta dolazi se do kamenitih barijera koje se prolaze i nastavlja oštrim usponom kroz šumu. Vrijeme trajanja uspona je 1 sat. Dolaskom na vrh na desnoj strani uz rub šumarka nalazi se žig KT betoniran na stijeni. S vrha je lijep pogled na obližnje vrhove Šatorinu, Matijević brijeg, Laktin vrh, Debeljak, Bačić kuk, Dabarske kukove… Ovo područje je zapravo srce Velebita. Moguć smještaj planinara i noćenje u Kuginoj kući kojom upravlja PD Željezničar“ Gospić i raspolaže s 50 mjesta za noćenje, ima kuhinju – blagavaonicu, poljski WC, vodu iz cisterne i vodu s izvora Težakovac do kojeg se od kuće dođe za 15 minuta.

Stazu održava PD Željezničar Gospić.

KT 3 CRNI VRH (1197 m)

S r e d n j i V e l e b i t

Pristup: Selo Baške Oštarije na najvišoj razini ceste Gospić – Karlobag (20 km od Gospića). Ishodišna točka je Planinarska kuća Vila Velebita kojom upravlja PD Željezničar Gospić. Dobro opremljena kuća s tri sanitarna čvora s kupaonicom, s kuhinjom za osobne potrebe planinara, dvije blagavaonice i dvorišnim prostorom sa stolovima i klupama, boćalištem, pečenjarnicom… Mogućnost smještaja 44 planinara. Kuća otvorena stalno lipanj – kolovoz, a ostalim mjesecima po najavi.

Planinarska tura: Od crkve polazimo kolnim i markiranim putem desno koji vodi pod Ljubičko brdo i dalje na Metlu. Poslije odvojka staze na Ljubičko brdo nastavlja se putem prema Metli do jednog blagog sedla od kojeg se staza za Crni vrh odvaja desno. Planinarenje od crkve do vrha je oko 1,30 h. Moguć je uspon iz drugog pravca od prijevoja Takalice kod table Baške Oštarije gdje markacija počinje od ceste lijevo gledano iz pravca Oštarija. Planinarski put se nastavlja kroz šumu ispod Crnih greda i do samog podnožja vrha odakle se penje strmo na vrh. Vrijeme hoda je oko 1,15 h. Žig KT nalazi se na vrhu betoniran na jednoj položenoj stijeni. S vrha se prostiru pogledi prema Sadikovcu i Konjevači s jedne, te Ljubičkom brdu i Metli s druge strane.

Stazu održava HPD Prpa iz Baških Oštarija.

KT 4 OŠTRI KOZJAK (1168 m)

S r e d n j i V e l e b i t

Pristup : Iz sela Jadovno – 14 km od Gospića.

Planinarska tura: Prijevoj Strmenik na ulazu u polje Jadovno. Kolni put s markiranim znakom odvaja se od glavne ceste lijevo. Nakon 1,5 km dolazi se do odvojka u šumu kojim strmo počinje uspon prema vrhu. Moguće doći autom do početka uspona. Na grebenskoj zaravni dolazi se na markirani odvojak iz pravca Sklopine i dalje lijevo prema samom vrhu. Potrebno vrijeme uspona je oko 1,15 h. Žig KT nalazi se u tuljku na samom vrhu. Tko želi spojiti KT 3 i KT 4 može to učiniti kružnim planinarenjem iz pravca Takalica na Crni vrh i nastaviti s druge strane prema Metli gdje se na oblom usponu odvaja staza desno prema Metlačkom razvršju i dalje preko Sklopine do Oštrog Kozjaka. S vrha se vidi lanac vrhova od Sadikovca, Konjevače i Visočice sve do Svetog brda, te Ličko polje i njegova naselja.

Stazu održava PD Željezničar Gospić.

KT 5 KONJEVAČA (1381 m)

J u ž n i V e l e b i t

Pristup: Selo Brušane 13 km od Gospića u pravcu Karlobaga

Planinarska tura: Na kraju Brušana u podnožju Takalica lijevo se odvaja stara Terezijanska cesta kojom se ide do mostića preko kojeg se prelazi prema lovačkoj kući Lagosta. Nakon prelaska mosta ide se desno kolnim putem uz lovačku kuću i nakon 200 m lijevo u šumu. Prelazi se potok i strmo siječe cestu. Sat vremena povremeno strmog uspona planinarskom markacijom do prijevoja na kojem se lijevo odvaja staza za Konjevaču, dok se ravno produžava za Piskovitu kosicu. Dosta strmim usponom dolazi se do prijevoja između Male i Velike Konjevače na koju se uz pojilište za životinje lagano penje desno do vrha. Tura u jednom smjeru traje oko 3,30 h. Sam vrh je travnata zaravan koja završava na sjevernoj strani sa stijenom oblika konjske glave po kojoj je vrh dobio ime. Prekrasni vidici na gotovo sve velebitske vrhove, pa se stječe dojam da je tu centar Velebita. Žig KT nalazi se na kamenu usred zaravni vrha. Drugi uspon s 30 minuta dužim usponom može se realizirati od vrha Takalica preko Sadikovca gdje se od kod kutije sa žigom polazi markiranim neuhodanim putem do ruba šume i produžava uz sam rub do prijevoja otkud se staza spušta na planinarski put Brušane – Piskovita kosica. Kružna tura koja ide opisanim putom od Brušana na Konjevaču, a potom silazak do odvojka iznad Petrovog doca kod groba gdje se desno odvaja put za Sadikovac do kutije sa žigom i dalje lijevo prema Baškim Oštarijama. Ovaj put traje oko 7 sati.

Stazu održava PD Željezničar Gospić.

KT 6 VISOČICA (1619 m)

J u ž n i V e l e b i t

Pristup: Iz Gospića na 8 km prema Karlobagu odvaja se asfaltna cesta do sela Rizvanuša (Adrenalinski park Rizvan-sity). Od kraja asfalta 1,5 km kod izvora Pizdica mogu se parkirati automobili.

Planinarska tura: Od parkirališta se polazi markiranom stazom u pravcu Divosela doizvora Delukino vrelo. Tu počinje stara razminirana dionica planinarskog puta koja vodi dalje do ceste, koju sječe. Slijedi uspon zvan preko piska, sastaje se sa stazom koja dolazi iz Jelove Ruje, nastavlja 1 km cestom i dalje stazom do Gojtanovog doma i prema vrhu. Ukupno trajanje ture je oko 4 sata. Tura se može skratiti po želji ako se ide cestom automobilom do uspona preko „piska“ za dva sata, a ako se autom odveze do zadnjeg okretišta – ispod krivog gaja tri sata. Visočica je jedan od najljepših vidikovaca na Velebitu s kojeg se vidi gotovo cijeli Velebit. S jedne strane je Ličko polje, a s druge strane more i otoci. Žig KT nalazi se na samom vrhu. Preporučujemo stazu za dtruge od planinarske kućeVisočica do polovice puta prema vrhu do odvojka za nepresušno vrelo pitke vode tzv. Ivino vrelo (cc 15 min) koji se od glavne staze odvaja lijevo gdje na kamenu piše voda. S druge strane desno vodi markirani put preko Rudina, Oglavinovca i Javornika do Struga do kojih ima pet sati hoda. U planinarskoj kući Visočica moguće je noćenje 20 osoba.

Stazu održava PD Željezničar iz Gospića.

KT 7 CRNOPAC (1402 m)

J u g o i s t o č n i V e l e b i t

Pristup: Cestovni prijevoj Prezid (9 km od Gračaca prema Obrovcu)

Planinarska tura: Kilometar prije tunela odvaja se lijevo slijepi šumski put s kojim se nakon 200 metara može doći automobilom i tu ga parkirati. U početku kroz šumu penje se do grebenskog dijela. Staza je dosta kamenita pa se preporučuje oprezan hod. Vrijeme uspona je oko dva sata. Do samog grebena je moguće doći s druge strane od Tatekovog skloništa uz dvostruko više vremena. Put za Tatekovo sklonište počinje nasuprot putnog ulaza već prije opisanog, s tim da se može vozilom oko 2 km u pravcu Gaćešine kite. Vrh Crnopca je zanimljiv vidikovac na cijeli splet Južnog Velebita, Ličku Plješivicu, ličko polje u kojem se ističe ZIR i Ličko Sredogorje. Žig KT nalazi se na piramidi na vrhu.

Stazu održava HPD Mala Rava.

KT 8 OKLINAK (1187 m) Zadnje stanje 15.11.2018

J u g o i s t o č n i V e l e b i t

Pristup: Željeznička postaja Malovan

Planinarska tura: Iz pravca Gračaca dolazi se do željezničke postaje Malovan. 300 metara prije željezničke postaje od glavne ceste ulazi se na šumsku cestu koja vodi 2 km do podnožja Oklinka. Sa šumske ceste markirani put vodi kroz šumu sve do pod vrhove Tremzine. Prelazi se prvi vrh Čardak (Tremzina) te se grebenskim putem nastavlja do vrha Oklinak. Žig je 10 m ispod samog vrha. Stazu nekoliko puta presjecaju šumske vlake, ali je nanovo čitava staza označena do pravog vrha Oklinak 15.11.2018 godine (članovi PD Željezničar Gospić) Trajanje hoda od početka šumske ceste je oko 1:30h a od asfaltne ceste 1:50 h. Slikoviti vidici su prema kanjonu Zrmanje, Poštaku, Crnopcu…

Link na gpx trag

Stazu održava PD Crnopac iz Gračaca.

KT 9 STARO BRINJE (843m)

Ogranak Sjevernog Velebita

Pristup: Općinsko sjedište Brinje (autocestom oko 140 km od Zagreba, 270 km od Splita)

Planinarska tura: Početak markirane staze je kod Hotela Sokolac u središtu Brinja. 200 metara u zapadnom smjeru put vodi glavnom Frankopanskom ulicom do skretanja desno sjeverno prema lovačkom domu Brodić. Pred lovačkim domom (zelena katnica) skrećemo lijevo, nakon 1 km prolazi se kraj groblja, a još 1 km dalje dolazimo do peterokrakog križanja, odakle drugom cestom skrećemo desno. Za još 1 km nailazimo na makadamsku cestu i novo raskrižje gdje se upućujemo poslije 300 metara lijevo, a poslije sljedećeg križanja ceste na daljnjih 300 m na Y raskrižju opet lijevo. Kod lokve je moguće parkiranje automobila. Nastavljamo markiranom stazom kroz šumski dio 30 minuta, dolazimo do okretaljke s koje nastavljamo 10 minuta i napuštamo cestu. Na oštrom desnom zavoju napuštamo cestu i lijevo polazimo šumskom vlakom prema vrhu. Penjemo se 15 minuta do druge šumske vlake i dalje markiranim putem do podnožja stjenovitog vrha. Uspon na vrh traje 15 minuta. S vrha se pruža prekrasan pogled na cijelu brinjsku dolinu i gradić Brinje. Cijela tura od Brinja do vrha traje oko 2,30 h. Postoji i kraći put ako se šumskom cestom dođe odvojkom s glavne ceste kod sela Prokike prema Brinju. Tom cestom se može doći do podnožja vlake od kuda nastavlja već opisani markirani put prema vrhu. Žig KT nalazi se betoniran na stijenu ispod samog vrha. Od ceste do vrha dođe se za 1 sat.

Stazu održava PD Škamnica iz Brinja.

KT 10 PANOS (828 m)

Ličko Sredogorje

Prilaz: Mjesto Kuterevo 2 km od ceste Otočac – Krasno

Polazak prema vrhu Panosa je iz centra Kutereva od crkve. Nakon 2 km laganog uspona, uglavnom po cesti i manjim dijelom kroz šumu dolazi se do vrha Panos. S vrha se prostiru prekrasni pogledi prema Kečinoj gredi i dijelu Velebita prema Senjskom Bilu. Tura traje 1 sat. ŽIG KT nalazi se betoniran na kamenu uz vrh.

Stazu održava Planinarska udruga „Panos“ iz Kutareva.

KT 11 MARKOVIĆ RUDINE (1.105 m)

Obvezna kontrolna točka

Ličko Sredogorje

Prilaz: Iz pravca Gospića (35 km) ili iz Zagreba do željezničke stanice Ličko Lešće(140 km)

Opis puta: 200 metara od željezničke postaje Ličko Lešće iz pravca Zagreba automobilom desno na šumski put. Šumski put u dužini 8 km prolazi ispod autoceste i nastavlja do okretišta zvanog Šumske bukvice. Ugodnim markiranim putem dolazi se do kote Mramor (760 m) gdje se nalaze klupe i stol za odmor. Nedaleko je i Kamenica s 1,5 kubika mrzle vode. Dalje se put nastavlja savladavanjem 350 m visinske razlike dosta strmo do samog vrha. Planinarenje od okretišta do vrha traje 1,30 h. Druga varijanta uspona je od Čovića gdje se dođe kod mosta autom i ostavi automobil na parkiralištu. Prelazi se most i ide 50 m desno do obavijesnog panoa s kartom terena i ucrtanom stazom. Dalje se nastavlja hodanje nasuprot puta koji dolazi od kuće Braniteljske udruge za odmor i rekreaciju „Glavičica“. Sa 450 metara staza se penje do prijevoja na Katunskim dragama na 700 m i dalje kroz lijepu borovu i jelovu šumu u sjevernoj padini Plasine. Dalje se prolazi vidikovac Veliki Gašparac (674 m), vidikovac Votićev vršak (751 m) i više zanimljivih lokaliteta sve do ranije opisane okretaljke na Gustim bukvicama. Nastavak puta slijedi kao u prvoj varijanti. S vrha Markoviće Rudine pružaju se prekrasni vidici na Gacku i Kosinjsku dolinu, Švičko jezero i jezero Kruščica, dijelove Ličkog i Krbavskog polja, Senjsko bilo, gotovo cijeli Velebit, Ličko Sredogorje, Ličku Plješivicu, te Veliku i Malu Kapelu. Ovaj put traje oko 4,30 h. Žig KT nalazi se na samom vrhu betoniran uz kamen.

Stazu održava HPD Gromovača iz Otočca.

KT 12 VELJUN (1013 m)

Ličko Sredogorje

Prilaz: U mjesto Sinac u Gackoj dolini može se doći sa zapada iz pravca Otočca (oko 20 km), sa istoka iz pravca Plitvičkih jezera preko Vrhovina oko 50 km, sa zapada iz Senja preko Vratnika i Otočca oko 60 km, s juga iz pravca Gospića oko 40 km.

Opis puta: U neposrednoj blizini Majerovog vrila kilometar dalje smješten je Lovački dom vlasništvo Lovačkog društva „Ravna gora“ iz Sinca. Lovački dom je polazna točka planinarskog puta Godača od kojeg 500 metara dalje vodi šumski put obrastao makijom, ali dovoljno širok za prolaz ljudi. Lovački dom može primiti 50 ljudi na noćenje i povremeno uslužiti s jelom i pićem. Polazna točka na turu je s 460 metara visine iznad mora, a put se penje do najdužeg željezničkog tunela na pruzi Zagreb – Split i dalje do vrha Veljun (1013 m) i predjela zvanog Veliki i Mali Koatl. U obližnjem Udolu i Maloj dragi smještena je lovačka kuća – vlasništvo Hrvatskih šuma Ispostava Otočac i LD Ravna gora. Put vodi kroz šumu u dužini 8 km. Srednje je težak i traje tri sata. S nekoliko vidikovaca prekrasan je pogled na Gacku dolinu i Sjeverni Velebit. ŽIG KT nalazi se na samom vrhu Veljuna betoniran u kamen.

Stazu održava HPD „Industrogradnja“ iz Zagreba.

KT 13 OSTROVICA (845 m)

Prilaz: Iz pravca Gospića preko Smiljana i Klanca do zaseoka Aleksinica 2 km prije Donjeg Pazarišta.

Opis puta: Poslije Aleksinice 600 metara prema D. Pazarištu skreće se kolnim putem prema brdu na kojem je nekada bio stari grad Ostrovica. Od glavne ceste 200 metara prema Ostrovici između nekoliko kuća uz brdo ide markirani put. Nakon 20 minuta uspona po vlaki dolazi se na prijevoj i po čistini do stijena. Put zaobilazi stijene sa sjeverne strane i prolazi pored vidikovca. Prelazi na južnu stranu i praktično stepenicama dosta strmo ide do nekadašnje utvrde. Žig KT se nalazi betoniran na kamenu na vrhu. S vrha se pogled prostire na ličko polje i vrhove srednjeg Velebita. Za uspon od asfaltne ceste do vrha treba 45 minuta, a za povratak 30 minuta.

Stazu održava PD „Željezničar“ Gospić.

KT 14 KRČMAR ( 773 m)

Podvelebitsko sredogorje

Pristup: Iz Gospića Smiljanskom ulicom do sela Smiljan (6 km). Kod škole u samom podnožju brda počinje strm uspon prema vrhu do kojeg se stiže za 40 minuta. Drugi krak nešto blažeg uspona počinje iz pravca Muzeja Nikola Tesla postupno za sat vremena. S vrha se pružaju zanimljivi pogledi prema Gospiću i podnožju gdje je smješteno selo Smiljan poznato kao rodno mjesto velikog genija Nikole Tesle. Zahvalni su vidici prema vrhovima srednjeg i južnog Velebita, Ličkog sredogorja, gospićku Oštru i ličku kotlinu. U i oko rodne kuće Nikole Tesle izgrađen je muzej koji je otvoren u vrijeme radnog vremena do 16 sati, a drugim terminima po najavi, što planinari mogu iskoristiti za posjet muzeju.

Stazu održava PD Željezničar Gospić.

KT 15 RISOVAC (860 m)

Podvelebitsko Sredogorje

Pristup: Cestom iz Perušića (8,5 km) ili iz Gospića preko Smiljana i Klanca (18 km)

Planinarska tura: Na sedmom kilometru od strane Perušića kod raspela skrećemo pokraj crkve Svetog Nikole u selo Kaluđerovac. Iz središta sela polazi se lijevo do kraja puta i dalje nastavljamo markacijom prema vrhu. Staza zaobilazi vrh Metlaču s desne strane. Uspon nije zahtijevan i traje oko 1,15 h. S vrha se prostiru lijepi vidici na sve strane. Za vrijeme hodanja poseban je pogled na Perušić i Ličko sredogorje, predio Dulibu i splet vodotoka rijeke Like. ŽIG se nalazi betoniran u kamenu na vrhu. Posjetu vrhu Risovac planinari mogu iskoristiti za posjetu Špiljskom parku Grabovača i Špilji Samograd kod Perušića, a isto tako i na vožnju jezerom Kruščica koje organizira Turistička zajednica Perušić.

Stazu održava Podružnica PD „Željezničara“ Gospić u Perušiću.

KT 16 Z I R (850 m)

Ličko Polje

Pristup: Iz Gospića prema Gračacu 21 km do sela Raduč. S glavne ceste skrene se nedaleko željezničke postaje, prelazi pruga i dalje makadamskom cestom do zaseoka Trkulje. Do tog zaseoka može se prići iz pravca Udbine od Gornje Ploče 4 km ili iz istog pravca, ali sporednom cestom od Lovinca.

Planinarska tura: Od prve kuće u zaseoku Trkulje ide markirani put sjeveroistočnim obronkom i prelazi na južni dio. Nakon 15 minuta hoda prolazi se kraj špilje, koja se može razgledati ako se posjeduje baterija u dužini 40 metara. Od špilje na grebenski dio nastavlja uspon do prijevoja pod stijenama – kamenitom pločom. Do vrha put prilazi sjevero-zapadnom stranom. Slijedi strm uspon kroz prevjesnu stijenu do vršne stijene. U tom dijelu treba se posebno paziti na odsklizavanje za vrijeme kišnih dana i snijega. Na vršnu stijenu Zira penje se polukružno sa sjeverne strane. Zir je usamljena monolitna kamena gromada u donjem Ličkom polju i vidljivo se ističe sa svih stana. Pogledi sa ZIR-a protežu se od Crnopca, Svetog Brda i drugih dijelova Južnog Velebita, a za sunčanog i bistrog vremena vide se konture gotovo cijelog dijela srednjeg i južnog Velebita. Sa sjeverne i istočne strane dobro se uočavaju Ozeblin i Gola Plješivica. Zanimljivo je da su u blizini ZIR-a dva čvorišta autoceste i izlazi Sveti Rok i Gornja Ploča. Žig KT se nalazi na samoj stijeni na vrhu. Ukupan uspon traje 1,30 h, a silazak 1 sat.

Stazu održava PK Zir iz Lovinca.

KT 17 LISAC (1335 m) (gračački)

Područje Ličke Plješivice

Pristup:

Od općinskog mjesta Gračac na križanju cesta za Obrovac, Gospić i Plitvička jezera. Do ishodišnog puta Gubavčevog polja dolazi se iz smjera Gračaca (Cesta Gračac – Udbina), gdje se na devetom kilometru ceste od Gračaca skreće desno (Deringaj), asfaltnom cestom do početka staze na Gubavčevom polju.
Početak staze je na kraju asfalta na početku makadamskog puta na Gubavčevom polju prema zaseoku Surle gdje je uzlaz na greben (istočno od zaseoka Surle) i dalje prema vrhu Lisac (1335 m). Da bi se ostvario kružni put, staza se spušta na Pusto polje starim kolnim putem kroz šumu natrag na Gubavčevo polje.

Planinarska tura: Početak planinarske ture je na kraju parkirališta automobila na Plitvičkom ulazu II. Medvjeđak je osam kilometara duga gorska greda na kojoj dominiraju Tupi i Oštri Medvjeđak. Put počinjemo na desnom kraju parkirališta spuštanjem desno u šumu. Uskoro se penjemo mimo pokusne šumske plohe lijepom Blankinom stazom u smjeru juga do malog prijevoja. Tu je račvište s kojeg nastavlja desno put na vrh. Lijevi krak građene staze vodi na Tupi Medveđak i silazi u selo Rastovača između Ulaza I i koranskog mosta. Trajanje uspona je 1,30 h. Vrh je mali građeni plato sa kojeg se pružaju dobri vidici prema BIH i Goloj Plješivici. U kasnu jesen i zimi kada nema lišća lijep pogled je na gornja jezera. Žig KT nalazi se na sjevernoj strani kamena na vrhu.

Stazu održava PD Mrsinj iz Korenice.

KT 18 MRSINJ GRAD (1097 m)

Ličko Sredogorje

Pristup: Korenica

Planinarska tura počinje 300 metara prije benzinske crpke od strane Korenice u ulici Bana Derenčina, iz pravca Plitvičkih jezera poslije ININE crpke na desnoj strani. Kod zadnjih kuća preko livade počinje lagani i postupni uspon lijepo napravljenom stazom do pod samu stijenu. Pet minuta je strmog uspona ispod starog grada Mrsinja. Sa zidina starog grada Mrsinja pružaju se prekrasni vidici na Korenicu i Golu Plješivicu. Uspon traje 1,20 h. Povratkom na prijevoj nastavlja staza do samog vrha Mrsinja, od kojeg se u produžetku može doći do sela Bunić na cesti Gospić – Korenica. Od Mrsinj grada do vrha Mrsinja treba još 30 minuta hoda, a do Bunića daljnjih sat vremena. S vrha Mrsinja još su ljepši vidici na plješivički lanac i koreničko polje. Žig KT nalazi se na stijeni Mrsinj grada.

Stazu održava PD Mrsinj iz Korenice.

KT 19 0 Š T R A (796 m)

Podvelebitska brda

Pristup: Od centra grada Gospića asfaltnom cestom u pravcu Karlobaga 4 km zaseok Podoštra

Planinarski uspon počinje nakon parkiranja automobila kraj nekadašnje osnovne škole, kasnije doma, poslije kamenoloma 1oo metara dalje uz cestu. Za autobuse moguće parkiranje na većem parkiralištu preko puta Bistroa „Prašina“. Markirani put počinje od škole brižljivo uređenom stazom gospićkih planinara uz koju postoje i dvije klupe za odmaranje i usput vidik. Za 45 minuta laganog uspona dolazi se do vrha gdje postoji razrušeni vidikovac u izgradnji uz manji objekt gospićkog vatrogasnog društva. S vrha se pruža prekrasan pogleda na grad Gospić i okolna mjesta, ličko sredogorje, ZIR, splet vrhova južnog Velebita od Svetog brda do vrhova na početku Srednjeg Velebita. Na vrhu Oštre planinari PD Željezničara su postavili nekoliko klupa za odmor i uživanje u vidicima. Na većem kamenu uz vrh ugrađen je metalni žig. Prvu piramidu na Oštri napravila je Podružnica HPD-a Visočica 1914. godine, a kasnije srušena. Sada planinari Željezničara već niz godina organiziraju pohod Četiri godišnja doba na Oštri, pa budući posjetitelji ovog vrha imaju razlog više za dolazak na ovu KT Ličkih gorskih bisera.

Stazu održava PD „Željezničar“ Gospić.

KT 20 KREMEN (1591 m)

Lička Plješivica

Pristup: Sredina prijevoja iznad Mazina prema Donjem Lapcu

Planinarska tura počinje na Mazinskom prijevoju na šestom kilometru od Bruvna prema Donjem Lapcu. Otud pješački put polazi oko 3 km šumskom cestom obroncima Solobanice do podnožja Kremena. Od vrela iznad sela Kovačevići počinje najprije lagani uspon kroz šumu, koji traje 40 minuta, a zatim sve oštrije do podnožja stijena daljnjih 20 minuta. Po samom hrptu do vrha treba još 20 minuta. Ukupna tura traje oko 2,30 h od vrha. S vrha se prostiru prekrasni vidici poglavito na Južni Velebit i njegove najviše vrhove, a potom prema vrhovima Ličke Plješivice. Na vrhu je kockasti kamen na kojem je betoniran žig KT.

Stazu održava HPD Malačka iz Kaštel Starog.